Tag: zanimljivosti iz Beograda

Lokal-patriotizam svojstven je stanovnicima svih delova Beograda. Međutim, kada bi se skupile sve lokal-patriote iz svih delova Beograda i merile svoj lokal-patriotizam sa stanovnicima Zemuna, Zemunci bi ih nadjačali. Bez sumnje. Jer, oni žive u „svom gradu“. Taj grad je doista jedan mikrokosmos u kome živi duh starina keltskog Taurunuma, austrijskog Semlina, ovdašnjeg Zemuna. Uostalom, oni tvrde da postoji mnogo delova Beograda, a samo jedan „grad u Beogradu“. Tek što sa širokih novobeogradskih bulevara zakoračite u uske zemunske uličice i krenete prema centru današnje opštine, a nekadašnjeg grada, naiđete na čuveni Zemunski park. Možda bi neko rekao da je čuven „kako…

Viktor Lukomski Viktor Lukomski, jedan od ruskih emigranata, u Srbiju je došao kao diplomac Instituta građevinskih inženjera “Car Nikolaj I” u Sankt Peterburgu. U Beogradu se zaposlio kao arhitekta pri Ministarstvu građevine, a po sticanju licence za samostalan rad, otvorio je svoj privatni arhitektonski biro. Na planini Avala blizu Beograda, na zahtev kralja Aleksandra Karađorđevića, a za potrebe Ministarstva šumarstva i vodoprivrede Kraljevine Jugoslavije, podignut je hotel 1928. godine. Projekat Viktora Lukomskog je spoj modernističke fasade i tradicionalnih srednjevekovnih srpskih motiva. Sfingle od veštačkog kamena na ogradi stepeništa hotela delo su ruskog vajara Vladimira Zagorodnjuka. Hotel na Avali spada u…

Andrej Vasiljevič Papkov O životu Andreja Papkova pre dolaska u Beograd se zna veoma malo. U Beograd je došao u zrelim godinama, a u njemu se zadržao nešto više od dve decenije. Na Građevinskom odseku Tehničkog fakulteta predavao je pripremno crtanje. Posle toga je emigrirao u Argentinu, gde je ostao do kraja života. U Beogradu je radio u biroima Milana Zlokovića i Dragiše Brašovana, koji su dosta uticali na njegov rad i stil. Papkov je imao i slikarski talenat, koji je u kombinaciji sa arhitekturom davao odlične i često nagrađivane projekte, kao što je projekat Kolarčevog narodnog univerziteta. Pored velikog broja…

Kada bismo morali da izdvojimo nekoliko najlepših zgrada u Beogradu i napišemo tekst o njima, ne bismo mogli da izbegnemo bar jedno delo nekog ruskog arhitekte. Stvaralaštvo ruskih inženjera je često baš tu, oko nas, a mi to, verovatno, i ne znamo… Nije tajna da se ruska nauka razvijala brže od nauke u Srbiji, kako zbog dugog perioda turske okupacije, ali i brojnih „manjih“ istorijskih (ne)prilika koje su zadesile našu zemlju. Prvi Rusi u Srbiju su došli da pomognu u očuvanju srpskog jezika i religije većinskog dela stanovništva u XVIII veku, a ovoga puta indirektna uloga Rusije ogleda se u…

Prilikom dolaska u Beograd neizbežno je da svako primeti veliku raznovrsnost arhitektonskih stilova. Dovoljno je prošetati se beogradskim ulicama i videćete neverovatnu raznolikost u stilu gradnje. Zgrade koje danas uglavnom doživljavamo neobičnim u svoje vreme su bile revolucija arhitekture u Beogradu. Većina njih je nastala u pravcu koji se nazivao „brutalizam“, po francuskom izrazu „beton brut“ koji označava „grub“ beton. Zanimljivo je da zgrade u ovom stilu širom sveta liče jedna na drugu, čak u različitim gradovima postoje identične zgrade-bliznakinje. Ovaj stil karakterišu čist beton, hladnoća u oblikovanju i sivilo. Tako je izgrađen veliki broj prevashodno stambenih blokova na Novom Beogradu, blokovi na Labudovom i…

Nije lako opisati jedan beogradski park, posebno ako on ima toliko specifičnosti kao “Karađorđev park”. Ako bismo ipak morali da ga opišemo (pored standardnih epiteta svakog parka), rekli bismo da je to park spomenika, pasa, užurbanih prolaznika, belih mantila, dobre hrane, navijača… Karađorđev park smatra se začetnikom javnih zelenih površina u Beogradu jer su prvi bagremovi i kestenovi u njemu posađeni još davne 1806. godine. Površine 3 hektara, leži na vračarskoj padini, od Hrama Svetog Save pa skoro sve do Autokomande. Oivičen je dvema prometnim ulicama – Nebojšinom i Bulevarom oslobođenja. Sigurno ste nekada prošli Karađorđevim parkom. Velika centralna staza prostire…

Ako ste se tokom boravka u nekom od naših apartmana u Beogradu, a posebno onih u centru, obreli u šetnji Gornjim Dorćolom postoji mogućnost da ste nabasali na jednu od brojnih protvrečnosti u njegovoj arhitekturi. Naime, nasred Gospodar Jovanove, gotovo je nemoguće da među mnoštvom zgrada, koje pripadaju art dekou, neoklasicizmu i soc-realizmu, ne naletite na jedan, po izgledu, otomanski kućerak naslonjen na dvorište osnovne škole Mika Perović Alas – ta zgrada je jedan od retkih preostalih svedoka Beograda iz XIX veka i mesto je jedne od najkratkotrajnijih ali i najvažnijih obrazovnih isnsititucija u Beogradu i Srbiji toga vremena. Tekst…

(Ovaj tekst predstavlja deo predavanja gospodina Ratka Gajgera pod nazivom Beograd koji manje poznajemo. Ljubaznošću autora, imamo privilegiju da ga prvi objavimo…)  Jedno od značajnih mesta na Kalemegdanu zaokuplja pažnju ne samo šetača nego i istraživača, a to je Rimski bunar. Stručnjaci se ne slažu, jer nemaju pouzdane dokaze, da li su ga zaista kopali Rimljani ili su to mnogo kasnije uradili Austrijanci, navodno da bi prokopali tunel ispod Save do Zemuna. Rimskih dokumenata nema a Austrijanci su svoje, ako su postojali, odneli sa sobom. Rimljani su imali vrlo dobar akvadukt iz Mokrog luga pa im bunar možda i nije bio potreban…

(Ovaj tekst predstavlja deo predavanja gospodina Ratka Gajgera pod nazivom Beograd koji manje poznajemo. Ljubaznošću autora, imamo privilegiju da ga prvi objavimo…)  Pre izgradnje mostova u Beograd se sa Zapada dolazilo brodom. Kraj oko Savskog pristaništa bio je  vrlo prometan. Tu je živela gradska elita, naročito trgovci. Za pristup centru izgrađene se Velike stepenice a postoje i Male.Od dolaska voza u Beograd putnici i „dođoši“ u grad se penju čuvenom Balkanskom ulicom.Od dvadesetih godina prošlog veka moglo se i avionom ali kako drumskih mostova nije bilo, od aerodroma se išlo u Zemun pa lađom do Beograda. Tako je transfer do grada trajao…

U Beogradu je otvorena prva kafana u Evropi i to na Dorćolu davne 1522. godine.  Služila se samo- šta bidrugo nego- crna kafa. Otud, valjda, i reč kafana…  Beograđanin Miladiu Zariću je 20. oktobra 1944. godine sprečio Nemce da miniraju stari savski most, pa je  na kraju to ostao jedini veliki most u Evropi koji je, prilikom nemačkog povlačenja u Drugom svetskom ratu, izbegao rušenje ; Hram Svetog Save u Beogradu jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na svetu. Ovaj Hram se gradi  samo od dobrovoljnih priloga i, iako još nije u potpunosti završen,  jedan je od najpoznatijih simbola novijeg Beograda.  Ukupna…