Zanimljivosti iz istorije Beograda – KOSANČIĆEV VENAC

Ako ste se tokom boravka u Beogradu odlučili za boravak našim apartmanima PRAG ili PALAS– znajte da se nalazite u najstarijoj urbanoj sredini u Beogradu. Mala je šansa da Vam nije zapao za oko veliki ograđeni prostor oko ruševine koja se nalazi u neposrednj blizini.
Ukoliko ste se  zapitali šta se tu nalazilo i zbog čega narušava izgled inače prilično romantičnog okruženja dotakli ste se teme koja već  72 godine muči mnoge urbaniste i jednog prilično tragičnog događaja u istoriji Beograda.  U pitanju je bila Narodna Biblioteka Srbije.

6 aprila 1941 kada je Nacistička Nemačka napala Kraljevinu Jugoslaviju u bombardovanju je stradala Narodna biblioteka Srbije.

U Dnevniku Miodraga K. Rakića, inače   dvorskog ađutanta Kralja Petra II zabeleženo je:

Požar koji se neumoljivo širio progutao je 300.000 knjiga, 1.500 srednjovekovnih rukopisnih knjiga (mnoge od njih nisu bile proučene), originalne rukopise na pergamentu, povelje, kraljevska, carska i crkvena dokumenta, brojne zbirke turskih rukopisa, stare štampane knjige iz 15, 16. i 17. veka, stare mape, gravire, originalna muzička dela, novine… Nažalost, nikada tačno nije utvrđeno koliko se i kakvo blago čuvalo u Narodnoj biblioteci, jer su u zgradi izgoreli i katalozi. Jedno je sigurno: sa zgarišta nije izvučena nijedna cela knjiga.

Požar posle bombardovanja trajao je nekoliko dana, a u opštoj panici i metežu, zgradu biblioteke niko nije gasio. Poslednje su u podrumu izgorele vredne i rukopisne knjige koje su danima pre 6. aprila tu bile spakovane u sanducima i čekale evakuaciju. Naime, već posle potpisivanja Trojnog pakta, očekujući ratno stanje, bio je spreman plan izmeštanja nacionalnog književnog blaga.

U potonjim decenijama, nakon Drugog svetskog rata, dešavalo da su sugrađani, poznati i nepoznati, u želji da sačuvaju uspomenu na Narodnu biblioteku Srbije i njene ostatke, uzimali delove cigala, pločica, kako bi ih jednog dana vratili, kada se bude obnavljala biblioteka na Kosančićevom vencu.

6. aprila ove godine kao znak sećanja Dejan Ristić  Direktor Narodne blioteke Srbije koja se danas nalazi na Vračaru (pogledajte neke naše apartmane na Vračaru) pozvao je građane da umesto ciglama makar simbiločno na jedan dan obnove biblioteku knjigama i poželeo im dobrodošlicu u jedinu nacionalnu biblioteku na svetu koja ima svoje groblje – groblje knjiga.

Be First to Comment

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *